Viktor E. Frankl

Štoviše, postoje brojne krinke pod kojima se javlja egzistencijalni vakuum. Katkad se frustrirana volja za smislom posredno kompenzira voljom za moći, uključujući i njezin najprimitiviji oblik – volju za novcem. U drugim slučajevima, frustriranu volju za smislom zamjenjuje volja za zadovoljstvom. Iz tog razloga egzistencijalna frustracija često završava seksualnom kompenzacijom. U takvim slučajevima možemo primijetiti da spolni libido u egzistencijalnom vakuumu postaje neobuzdan.

Istodobno, logoterapija uklanja iz žarišta svijesti sve oblike začaranog kruga i retroaktivne mehanizme (feedback), koji igraju veliku ulogu u nastajanju neuroza (kako ćemo niže vidjeti).

U žarištu logoterapije stoji pretežno budućnost, tj. zadaci i smisao što ih pacijent u svojoj budućnosti treba ispuniti.

Logoterapija se usredotočuje na smisao čovjekove egzistencije i na njegovo traženje tog smisla.

Zato ja govorim o »volji za smisao« — nasuprot principu uživanja, odnosno »volji za užitak«, na koji se usredotočuje Freudova psihoanaliza, a također i nasuprot »volji za moć« koju naglašava Adlerova individualna psihologija.

Čovjekova težnja za smislom primarna je sila u njegovu životu, a ne tek

»sekundarna racionalizacija« njegovih nagonskih težnja.

posto od njih je odgovorilo da im je »najvažnije«: »naći cilj i smisao života«. —

Usuđujem se reći da čovjeku ništa na svijetu tako djelotvorno ne pomaže pa i u najgorim uvjetima egzistencije — kao spoznaja da njegov život ima smisao.

Tako vidimo da je za duševno zdravlje potreban određeni stupanj napetosti —